1

 

 

 



Predsjednik ZDS-a dr. Stanko Belina
Na temelju članka 10 Zakona o političkim strankama "Narodne novine broj 76/93)", Glavna izborna skupština Zagorske demokratske stranke donijela je dana 07. travnja 2001. godine.
 
STATUT ZAGORSKE DEMOKRATSKE STRANKE
 
I OPĆE ODREDBE
 
Članak 1
 
Zagorska demokratska stranka je politička stranka koja u Programu i Statutu izražava političke ciljeve djelovanja, oslanjajući se na sve slojeve naroda prvenstveno u Hrvatskom zagorju, u RH i inozemstvu.
 
Članak 2
 
Zagorska demokratska stranka je pravna osoba i za svoje obveze odgovara svojom imovinom.
 
II NAZIV, SJEDIŠTE I ZNAK STRANKE
 
Članak 3
 
Naziv stranke je Zagorska demokratska stranka. Skračeni naziv: ZDS (Zagorska demokratska stranka). Sjedište stranke je u Zaboku.
 
Članak 4
 
O promjeni naziva stranke i njenom sjedištu članstvo se izjašnjava na Skupštini.
O adresi sjedišta stranke odlučuje Predsjedništvo stranke.
 
Članak 5
 
Zagorska demokratska stranka ima pečat, znak i zastavu.
Znak ZDS je sastavljen od međusobno povezanih velikih slova Z, D i S koja su obojena u nijansama tamno zelene boje, a unutar donje vodoravne linije velikog slova Z smještena su dva jednako velika kvadratića crvene boje međusobno spojena vrškovima.
Pečat ZDS-a je okruglog oblika, a u vanjskom dijelu kruga je tekst Zagorska demokratska stranka.
Pečat mogu imati i organizacijske jedinice stranke koje uz naziv stranke sadrže naznaku organizacije i njena sjedišta.
Zastava ZDS-a je crvene, bijele i plave boje koje su međusobno odijeljene valovitim linijama koje simboliziraju pitome zagorske brežuljke. U sredini zastave, pretežno na bijelom polju, smješten je grb u obliku znaka ZDS-a.
 
III ZASTUPANJE
 
Članak 6
 
Predsjednik ZDS-a zastupa i predstavlja ZDS u zemlji i inozemstvu.
Dopredsjednici i Glavni tajnik zastupaju stranku u granicama djelokruga rada prema odredbama Statuta stranke i odlukama Predsjedništva.
 
IV CILJEVI, JAVNOST RADA I NAČIN DJELOVANJA
 
Članak 7
ZDS djeluje u skladu s načelima i ciljevima utvrđenim svojim programom, drugim programskim dokumentima i Statutom.
 
Članak 8
 
ZDS se u svom djelovanju zalaže za svekoliki gospodarski, kulturni, moralni i demokratski preporod i razvoj Hrvatskog zagorja i RH na načelima demokracije, vladavine prava, socijalne pravde i zaštite čovjekove okoline.
 
Članak 9
 
ZDS radi postignuća svojih ciljeva surađuje s drugim političkim strankama i udrugama te međunarodnim organizacijama u skladu s temeljnim programskim odrednicama.
 
Članak 10
 
ZDS se za ostvarivanje programskih načela zalaže demokratskim metodama poštujući ustavnost i zakonitost.
 
Članak 11
 
Rad ZDS-a je javan. Iznimno Predsjedništvo ZDS-a može isključiti javnost iz svog rada i to u interesu zaštite interesa stranke i javnog morala.
 
V ČLANSTVO
 
Članak 13
 
Članom ZDS-a može postati svaka punoljetna osoba, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske, koja prihvaća Program i Statut ZDS-a te potpiše pristupnicu i koja svojim sposobnostima i znanjem želi pomoći ZDS-u u stvaranju uvjeta za boljitak Hrvatskog zagorja i RH.
Članovi stranke su ravnopravni i imaju jednaka prava, obveze i odgovornosti.
 
Članak 14
 
Prava člana ZDS-a su:

·      sudjelovati u radu ZDS-a i poticati njegov rad;

·      birati i biti biran u tijela ZDS-a;

·      dobiti iskaznicu ZDS-a;

·      biti izvješćivan o radu ZDS-a;

·      podnijeti ostavku na dužnost na koju je izabran ili imenovan;

·      istupiti iz ZDS-a.

Dužnosti člana ZDS-a su:

·      raditi u skladu s programskim i statutarnim dokumentima ZDS-a te odlukama nadležnih stranačkih tijela;

·      svojim djelovanjem štititi interese i ugled stranke;

·      plaćati članarinu.

 
Članak 15
 
Članstvo u stranci prestaje:
 

·      istupanjem;

·      brisanjem;

·      isključenjem.

 
Članak 16
 
Član stranke briše se iz članstva zbog:
 

·      smrti;

·     samovoljnog prestanka obnašanja dužnosti u predstavničkom odnosno izvršnom tijelu na koju je izabran kao član ZDS-a.

 
Odluku o brisanju provodi općinska organizacija ZDS-a.
 
Članak 17
 
ZDS može iz svog članstva isključiti člana koji ne poštuje programske i statutarne dokumente ZDS-a te odluke nadležnih tijela ZDS-a.
Prijedlog za isključenje može dati pet (5) članova ZDS-a, predsjednik općinske, gradske i županijske organizacije ZDS-a te Predsjednik ZDS-a. Prijedlog za isključenje upućuje se Statutarnom povjerenstvu ZDS-a.
Odluku o isključenju na temelju prijedloga iz stavka 2. ovog članka donosi Predsjedništvo ZDS-a.
Žalbu na odluku Predsjedništva ZDS-a Skupštini ZDS-a mogu uputiti i član čije se isključenje predlaže i predlagatelj isključenja.
 
OBLICI ORGANIZIRANJA ZDS-a
 
Članak 18
 
Organizacijski oblici ZDS-a jesu:
 

·      temeljni ogranci;

·      općinske organizacije;

·      gradske organizacije;

·      zajednice organizacija;

·      županijske organizacije.

 
TEMELJNI OGRANCI
 
Članak 19
 
Temeljni ogranak je osnovna organizacijska jedinica ZDS-a koja se može osnovati u općinskim i gradskim organizacijama. Za osnivanje temeljnog ogranka dovoljno je deset (10) članova ZDS-a.
 
Članak 20
 
Temeljni ogranak ima predsjednika, dopredsjednika, tajnika i rizničara koji po funkciji čine Predsjedništvo temeljnog ogranka. Za svoj rad temeljni ogranak odgovara Skupštini temeljnog ogranka.
 
Članak 22
 
Općinska organizacija je organizacijska jedinica ZDS-a koja se u pravilu osniva na području svake općine.
Za osnivanje općinske organizacije dovoljno je petnaest (15) članova ZDS-a.
Općinske organizacije ZDS-a, u skladu s Programom i Statutom, djeluju samostalno na svom području.
 
Općinske organizacije:
 

·      predlažu kandidate za tijela lokalne samouprave i uprave i daju im upute za rad;

·      provode politiku, odluke i zaključke viših tijela stranke;

·      sudjeluju u rješavanju pitanja značajnih za područje općine.

 
Članak 23
 
Tijela općinske organizacije su Skupština, Izvršni odbor i Nadzorni odbor.
Tijela općinske organizacije donose poslovnike o svom radu.
 
Članak 24
 
Skupština je najviše tijelo općinske organizacije. Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.
Skupštinu saziva i predsjedava joj predsjednik općinske organizacije.
Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu u roku od 15 dana na zahtjev Izvršnog odbora općinske organizacije ili ako to pismeno zatraži jedna trećina njezinih članova.
Ako u slučaju iz prethodnog stava Skupština ne bi bila sazvana, Skupštinu može sazvati Nadzorni odbor općinske organizacije ili Predsjedništvo ZDS-a.
Skupštinu čine svi članovi općinske organizacije.
Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova, ukoliko je sjednici nazočna većina članova Skupštine.
Članovi Skupštine moraju biti pismeno obaviješteni o mjestu, vremenu i dnevnom redu Skupštine, najmanje 8 dana prije njezina održavanja.
Glasovanje na Skupštini je javno.
O svim pitanjima izbora dužnosnika Skupština odlučuje tajnim glasovanjem natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova općinske organizacije ako Skupština ne odluči drugačije.
Neprihvaćanje izvješća predsjednika povlaći njegovu ostavku i izbor novog predsjednika općinske organizacije.
 
Članak 25
 
Skupština općinske organizacije ZDS-a:
 

·      donosi program rada;

·      donosi pravila o radu općinske organizacije;

·      bira predsjednika, jednog (1) ili više dopredsjednika, tajnika i rizničara;

·      bira Izvršni odbor, Nadzorni odbor i predstavnike općinske organizacije u Županijskoj skupštini ZDS-a;

·      odlučuje o izvješću predsjednika;

·      potvrđuje predložene kandidate za izbore u lokalnu samoupravu i upravu.

 
Članak 26
 
Između dviju skupština najviše tijelo općinske organizacije je Izvršni odbor općinske organizacije.
Izvršni odbor općinske organizacije čine predsjednici temeljnih ogranaka, predsjednik, 1 ili više dopredsjednika, tajnik,rizničar, 3-11 članova izabranih na skupštini te načelnik, članovi općinskog poglavarstva iz redova ZDS-a te članovi općinskog vijeća iz redova ZDS-a kao i županijski vijećnici i saborski zastupnici RH iz redova ZDS-a.
Izvršni odbor općinske organizacije predlaže kandidate ZDS-a za izbore u lokalnu samoupravu i upravu te predstavnike za Skupštinu ZDS-a.
Izvršni odbor općinske organizacije, uz nazočnost više od polovice ukupnog broja članova, odlučuje natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova.
Predsjednik predstavlja općinsku organizaciju, saziva i predsjedava skupštini i Izvršnom odboru, provodi njihove odluke te se brine o poštovanju Statuta i zakonitosti rada općinske organizacije.
Tajnik općinske organizacije obavlja stručno-administrativne poslove, a rizničar vodi financijsko-materijalno poslovanje.
 
Članak 27
 
Nadzorni odbor općinske organizacije ima tri (3) člana i konstituira se izborom predsjednika na svojoj prvoj sjednici. Nadzorni odbor ocjenjuje da li su odluke i rad tijela ogranka u suglasnosti s zakonom i drugim propisima te da li se sredstvima raspolaže uredno i namjenski.
Sva tijela su dužna na zahtjev Nadzornog odbora dati na uvid sve dokumente iz područja svog djelovanja.
Nadzorni odbor je odgovoran skupštini općinske organizacije kojoj podnosi izvješće o svojem nalazu.
Članstvo u Nadzornom odboru isključuje obnašanje ostalih dužnosti u općinskoj organizaciji.
 
GRADSKE ORGANIZACIJE
 
Članak 28
 
U gradovima se osnivaju gradske organizacije ZDS-a.
Na gradsku organizaciju sukladno se primjenjuju odredbe ovog Statuta koje se odnose na osnivanje i rad općinske organizacije.
Gradska organizacija ZDS-a Grada Zagreba ima položaj županijske organizacije.
 
ZAJEDNICE ORGANIZACIJA
 
Članak 29
 
Zajednica organizacija ZDS-a (u daljnjem tekstu ZO) je oblik povezivanja i organiziranja općinskih organizacija ZDS-a koje predstavljaju prirodnu, gospodarsku, društvenu i zemljopisnu cjelinu te koje su povezane zajedničkim interesom stanovništva.
 
Članak 30
 
ZO ima skupštinu, predsjedništvo i predsjednika.
 
Članak 31
 
Skupštinu ZO čine predsjednici, dopredsjednici i tajnici općinskih i gradskih organizacija za područje pojedine društvene cjeline.
Skupština ZO ima sljedeće ovlasti:
 

·      utvrđuje politiku i razvoj ZO u skladu s programom ZDS-a;

·      bira i razrješava predsjednika, dopredsjednike i tajnika;

·      organizira suradnju s drugim ZO;

·      razmatra ostala pitanja vezana uz rad ZO.

 
Članak 32
 
Predsjedništvo ZO čine: predsjednik ZO, dopredsjednici ZO, tajnik ZO, predsjednici svih organizacija s područja djelovanja ZO, član predsjedništva ZDS-a s područja ZO te tri (3) do sedam (7) članova Izvršnog odbora izabranih na Skupštini ZO.
 
Članak 33
 
Predsjedništvo ZO ima sljedeće ovlasti:
 

·      rukovodi ZO;

·      izvršava odluke Skupštine ZO;

·      provodi politiku ZDS-a s područja ZO;

·      donosi odluke i stavove o pitanjima od interesa za područje ZO;

·      predlaže kandidate za županijske i parlamentarne izbore te odlučuje o drugim pitanjima.

 
Članak 34
 
Predsjednik ZO ima sljedeće ovlasti:
 

·      predstavlja ZO;

·      saziva i predsjedava sjednicama ZO;

·      usklađuje i potiče rad tijela ZO.

 
ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE
 
Članak 35
 
Županijska organizacija ZDS-a je vezna organizacija između svih organizacijskih oblika djelovanja stranke na području županije i vodstva, odnosno Središnjice stranke kao cjeline.
Županijska organizacija se u pravilu osniva u županijama gdje djeluju općinske organizacije, a samo u iznimnim slučajevima mogu se odlukom Predsjedništva ZDS-a osnovati županijske organizacije u županijama gdje ne djeluju općinske ili gradske organizacije.
Županijska organizacija ZDS-a usklađuje, usmjerava i politički nadzire rad općinskih organizacija na svom području, a ujedno samostalno utvrđuje i provodi politiku ZDS-a za područje cjelokupne županije.
 
Članak 36
 
Županijska organizacija:
 

·      bira i opoziva članove svojih tijela;

·      bira i opoziva predstavnike županijske organizacije u Predsjedništvo ZDS-a;

·      promiče interese i ciljeve stranke na svom području;

·      potiče i organizira osnivanje novih te pomaže i koordinira rad svih općinskih organizacija na području županije;

·      brine se za financiranje svojih djelatnosti;

·      utvrđuje razvojne i druge probleme na području županije i sudjeluje u njihovu rješavanju;

·      predlaže kandidate za tijela županijske samouprave te usmjerava i usklađuje njihov rad;

·      obavještava vodstvo i središnjicu stranke o svim važnijim političkim, gospodarskim, kulturnim i socijalnim zbivanjima te o svojim stajalištima i odlukama u vezi s njima;

·      provodi politiku, odluke i zaključke vrhovnih tijela i organa ZDS-a;

·      surađuje s drugim strankama i organizacijama na području županije.

 
Članak 37
 
Županijska organizacija obavlja svoju djelatnost putem tijela i organa. Tijela županijske organizacije su Skupština, Predsjedništvo, stručna povjerenstva i Nadzorni odbor.
Organi županijske organizacije su predsjednik, dopredsjednici, tajnik i rizničar.
 
Članak 38
 
Skupština je najviše tijelo županijske organizacije.
Skupština raspravlja i odlučuje o svim pitanjima navedenim u Članku 30. ovog Statuta.
Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.
Skupštinu saziva i predsjedava joj predsjednik županijske organizacije. Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu u roku od 15 dana na zahtjev Izvršnog odbora županijske organizacije ili ako to pismeno zatraži jedna trećina njezinih članova.
Ako u slučaju iz prethodnog stavka Skupština ne bi bila sazvana, Skupštinu može sazvati Nadzorni odbor ili Predsjedništvo ZDS-a.
Članovi Skupštine moraju biti pismeno obaviješteni o mjestu, vremenu i dnevnom redu skupštine najmanje 8 dana prije njezina održavanja.
Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova ukoliko je na sjednici nazočna većina članova Skupštine.
Glasovanje je na Skupštini javno, ako njezini članovi ne odluče protivno.
Glasovanje prilikom izbora za članove tijela i organa u pravilu obavlja se tajno.
 
Članak 39
 
Skupštinu županijske organizacije ZDS-a čine izabrani predstavnici općinskih i gradskih organizacija i njihovi predsjednici po funkciji te svi vijećnici i članovi poglavarstava općina, gradova i županije izabrani predstavnici iz reda ZDS-a.
Na svakih pet (5) članova općinske i gradske organizacije biraju po jednog (1) predstavnika u Skupštinu županijske organizacije.
 
Članak 40
 
Između održavanja dviju skupština najviše tijelo županijske organizacije je Predsjedništvo kojeg bira skupština.
Predsjedništvo čine predsjednik, dopredsjednici, tajnik, rizničar te onoliko članova koliko odluči skupština koja ih i bira.
Predsjednici općinskih i gradskih organizacija su po funkciji članovi predsjedništva županijske organizacije.
Broj dopredsjednika utvrđuje Skupština.
Predsjednik županijske organizacije je ujedno i predsjednik Predsjedništva.
 
Članak 41
 
Predsjednik predstavlja županijsku organizaciju, brine se za poštivanje Statuta i zakonitost rada, saziva i predsjedava sjednicama Predsjedništva i Skupštine te izvršava njihove odluke.
Dopredsjednici pomažu predsjedniku u radu i zamjenjuju ga za vrijeme spriječenosti.
 
Članak 42
 
Predsjedništvo županijske organizacije ZDS-a:
 

·      provodi odluke i zaključke Skupštine;

·      utvrđuje i vodi tekuću politiku stranke na području županije;

·      provodi odluke i zaključke nadređenih tijela ZDS-a;

·      priprema materijale o kojima odlučuju skupština i Predsjedništvo te predlaže program rada.

 
Članak 43
 
Radi što uspješnijeg rada Predsjedništvo imenuje stručna povjerenstva kao savjetodavna tijela koja se bave onim područjima djelovanja županijske organizacije koje Predsjedništvo ocijeni važnim.
 
Članak 44
 
Tajnik županijske organizacije obavlja stručno-administrativne poslove, a ujedno je tajnik Skupštine i Predsjedništva.
Predsjedništvo može odlučiti da se u županijskoj organizaciji prema potrebi ustroji ured tajništva s odgovarajućim osobljem.
 
Članak 45
 
Rizničar županijske organizacije brine se za ostvarenje prihoda te vodi finacijsko-materijalno poslovanje.
 
Članak 46
 
Način rada skupštine i Predsjedništva županijske organizacije određuje se poslovnikom.
 
Članak 47
 
Skupština bira Nadzorni odbor županijske organizacije koji broji pet (5) članova.
 
Članak 48
 
Nadzorni odbor prati i nadzire poštivanje i primjenu statutarnih odredaba i zakonitost rada tijela, organa i organizacija ZDS-a na području županijske organizacije kao i njihovo materijalno-finacijsko poslovanje i o tome podnosi izvješće Skupštini županijske organizacije i Nadzornom odboru ZDS-a.
 
VII VODSTVO ZDS-a - VRHOVNA TIJELA I ORGANI
 
GLAVNA SKUPŠTINA
 
Članak 49
 
Vrhovna tijela i organi ZDS-a su:
 

·      Glavna skupština ZDS-a,

·      Predsjednik ZDS-a,

·      Savjet ZDS-a,

·      Predsjedništvo ZDS-a,

·      Statutarno povjerenstvo ZDS-a,

·      Nadzorni odbor ZDS-a,

·      Glavni tajnik ZDS-a.

 
Članak 50
 
Glavna skupština je najviše tijelo ZDS-a.
Glavnu skupštinu čine izabrani predstavnici općinskih, gradskih i županijskih organizacija ZDS-a te po funkciji svi članovi Predsjedništva.
Svaka županijska organizacija na svakih upisanih pet (5) članova iz redova članstva bira u Glavnu skupštinu ZDS-a po jednog (1) predstavnika.
 
Članak 51
 
Izbori za članove Glavne skupštine održavaju se najkasnije 30 dana prije isteka mandata Skupštine.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Predsjedništvo ZDS-a.
Odlukom iz prethodnog stavka određuje se dan izbora te rokovi za provođenje pojedinih izbornih radnji.
Županijske organizacije su dužne najkasnije 15 dana prije održavanja Glavne skupštine dostaviti Glavnom tajniku stranke imena predstavnika izabranih na skupštini županijske organizacije.
 
Članak 52
 
Glavnu skupštinu saziva Predsjednik ZDS-a po odluci Predsjedništva ZDS-a.
Predsjednik je dužan sazvati Glavnu skupštinu kad to zahtijeva Nadzorni odbor, tri županijske organizacije ili trećina članova Glavne skupštine.
Ako predsjednik ne sazove Skupštinu u roku od mjesec dana od zahtjeva, istu može sazvati Nadzorni odbor.
Redovne skupštine održavaju se svake četvrte godine, a izvanredne po potrebi.
Općinske, gradske i županijske organizacije ZDS-a moraju biti pismeno izvješćene o mjestu i vremenu održavanja Glavne skupštine najmanje 30 dana prije njezina održavanja.
Dnevni red Glavne skupštine s odgovarajućim materijalima mora biti dostavljen svim članovima skupštine najmanje 10 dana prije njezina održavanja.
 
Članak 53
 
Glavna skupština:
 

·      donosi Statut i njegove izmjene i dopune;

·      donosi Program, Izborni program, usvaja rezolucije i deklaracije i druge programske akte;

·      bira i opoziva predsjednika, dopredsjednike, Glavnog tajnika te članove Predsjedništva, Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva;

·      razmatra i usvaja izvješće koje podnosi Predsjednik ZDS-a, Nadzorni odbor i Statutarno povjerenstvo;

·      donosi Poslovnik o svom ustrojstvu i radu te druge opće akte.

 
Članak54
 
Glavna skupština donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina članova Skupštine.
Ukoliko sjednici nije nazočna natpolovična većina članova Skupštine, saziva se nova Skupština u roku od tri (3) mjeseca.
 
Članak 55
 
Statut, Program, Izborni program, rezolucije i deklaracije i Poslovnik o svom ustrojstvu i radu Skupština donosi većinom glasova svih članova Skupštine.
Predsjednik ZDS-a bira se tajnim glasovanjem većinom glasova svih članova Skupštine, ako Skupština ne odluči drugačije.
Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbori se ponavljaju.
Ako u izborima sudjeluje više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasovanja dobili najveći broj glasova.
Na ponovljenim izborima izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
Članovi Predsjedništva i Nadzornog odbora biraju se većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova Skupštine.
 
Članak 56
 
Pravo predlaganja predsjednika ima Predsjedništvo, tri županijske organizacije ili trideset (30) članova Skupštine.
Pravo predlaganja kandidata za tijela Stranke ima Predsjednik, Predsjedništvo ili trideset (30) članova Skupštine.
Zadnji rok za predlaganje kandidata za predsjednika ZDS-a je petnaest (15) dana prije održavanja izborne Skupštine.
 
PREDSJEDNIK ZDS-a
 
Članak 57
 
Predsjednik rukovodi strankom i odlučuje o svim tekućim poslovima u dogovoru s Predsjedništvom stranke. Za svoj rad odgovoran je Glavnoj skupštini ZDS-a.
Predsjednik provodi politiku ZDS-a u okviru Programa i Statuta, brine o provođenju zaključaka i odluka Predsjedništva i daje izjave za javnost u ime ZDS-a.
Predsjednik predsjedava sjednicama Predsjedništva i podnosi izvješće o radu Glavnoj skupštini.
 
Članak 58
 
Predsjedniku stranke u radu pomažu dopredsjednici koje bira Skupština ZDS-a.
Predsjednik ZDS-a svoje dužnosti u pravilu obnaša profesionalno.
 
SAVJET ZDS-a
 
Članak 59
 
Savjet ZDS-a (u daljnjem tekstu Savjet) je najviše tijelo ZDS-a između dvije Glavne skupštine ZDS-a.
Savjet čine: članovi Predsjedništva ZDS-a, predsjednici organizacija i predsjednici ZO.
Savjet zasjeda najmanje jednom u tri (3) mjeseca, a sjednice saziva i predsjedava im predsjednik ZDS-a.
 
Članak 60
 
Savjet ima ove ovlasti:
 

·      utvrđuje političke stavove ZDS-a;

·      donosi opće akte i odluke;

·      utvrđuje kandidate za parlamentarne izbore;

·      odlučuje o suradnji ZDS-a s drugim političkim strankama na županijskoj i državnoj razini;

·      usvaja financijski plan i završni račun;

·      odlučuje o drugim bitnim pitanjima o radu ZDS-a.

 
PREDSJEDNIŠTVO ZDS-a
 
Članak 61
 
Skupština ZDS-a bira Predsjednika, pet (5) dopredsjednika, Glavnog tajnika te deset (10) članova Predsjedništva.
Predsjedništvo ZDS-a čine predsjednik, pet (5) dopredsjednika, deset (10) izabranih članova Predsjedništva iz prvog stavka, predsjednici županijskih organizacija te po funkciji Glavni tajnik, svi župani i podžupani, gradonačelnici i načelnici ako su članovi ZDS-a i saborski zastupnici članovi ZDS-a.
Ukoliko izabranom članu Predsjedništva prestaje mandat iz bilo kojeg razloga, članom Predsjedništva postaje osoba koja je na posljednjoj izbornoj Skupštini dobila najveći broj glasova iza zadnjeg izabranog člana Predsjedništva, što utvrđuje Predsjedništvo i pismeno izvješćuje izabranog člana o početku obnašanja dužnosti.
Predsjedništvo može iz osobito opravdanih razloga kooptirati u Predsjedništvo ZDS-a najviše do četiri (4) člana iz šireg članstva ZDS-a.
 
Članak 62
 
Predsjedništvo:
 

·      provodi odluke i zaključke Glavne skupštine;

·      utvrđuje i vodi tekuću politiku stranke;

·      predlaže i provodi politički, gospodarski, socijalni i druge programe;

·      donosi političke i druge odluke o svim pitanjima;

·      odlučuje o sazivu Glavne skupštine;

·      upravlja imovinom stranke:

·      predlaže kandidate za zastupnike u Sabor RH;

·     osniva stručno-politička povjerenstva kao svoje savjetodavne organe i imenuje njihove predsjednike;

·      donosi Pravilnik o radu Središnjice stranke;

·      donosi poslovnik o svojem radu;

·      imenuje i razriješava poslovnog tajnika i administrativnog tajnika;

·      donosi odluke u vezi s isključenjem i žalbama članova stranke;

·      obavlja i druge poslove predviđene Statutom;

·     određuje Glavnog rizničara ZDS-a, financijskog direktora i direktora marketinga te glasnogovornika ZDS-a.

 
Članak 63
 
Rad Predsjedništva odvija se na sjednicama koje se sazivaju po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
 
Članak 64
 
Predsjedništvo donosi odluke većinom glasova ukoliko je sjednici nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva.
Članovi Predsjedništva moraju biti izvješćeni o mjestu, vremenu i dnevnom redu sjednice najmanje osam (8) dana prije njezina održavanja.
Kad Predsjedništvo odlučuje o hitnim stvarima sjednice se iznimno mogu sazvati i u vremenu kraćem od osam (8) dana.
 
Članak 65
 
Ustrojstvo i način rada Predsjedništva uređuje se Poslovnikom.
 
STATUTARNO POVJERENSTVO
 
Članak 66
 
Radi vjerodostojnog i jedinstvenog tumačenja te praćenja primjene Statuta, Predsjedništvo ZDS-a osniva stalno Statutarno povjerenstvo.
Statutarno povjerenstvo ima pet (5) članova koje bira Glavna skupština, među kojima barem jedan mora biti pravne struke.
Članovi između sebe biraju predsjednika i tajnika.
Statutarno povjerenstvo daje mjerodavno tumačenje Statuta i drugih općih akata na zahtjev članova, tijela i organizacija ZDS-a i ima pravo pokrenuti postupak za njihovu izmjenu.
Mišljenje i tumačenje Statutarnog povjerenstva obvezno je za sve organizacije i tijela u ZDS-u.
Statutarno povjerenstvo odlućuje većinom glasova svih članova.
 
NADZORNI ODBOR
 
Članak 67
 
Nadzorni odbor ZDS-a ima pet (5) članova koji između sebe biraju predsjednika na prvoj konstituirajućoj sjednici koju saziva Predsjednik stranke.
Nadzorni odbor prati i nadzire provođenje Statuta i odluka vrhovnih tijela stranke, njihovo financijsko-materijalno poslovanje, pregledava završni račun i podnosi izvješća nadležnim tijelima stranke.
Dužnosnici vrhovnih tijela stranke koji obavljaju izvršne poslove ne mogu biti članovi Nadzornog odbora ZDS-a.
 
TRAJANJE MANDATA I OPOZIV
 
Članak 68
 
Mandat Glavne skupštine ZDS-a traje četiri (4) godine.
Predsjednik ZDS-a, Predsjedništvo i Nadzorni odbor biraju se na četiri (4) godine.
Nakon isteka četverogodišnjeg mandata za sva tijela i organe obavlja se redovni izborni postupak s pravom ponovnog izbora.
Odredbe ovog članka primjenjuju se sukladno i na mandate organa i tijela u općinskim, gradskim, županijskim i drugim organizacijama ZDS-a.
 
SREDIŠNJICA I TAJNIŠTVO ZDS-a
 
Članak 69
 
Središnjicu ZDS-a sačinjava ured i sjedište Predsjednika, dopredsjednika, Glavnog tajnika, Statutarnog povjerenstva i Nadzornog odbora ZDS-a.
Središnjicu predstavlja Predsjednik ZDS-a, a za njezin rad odgovoran je Glavni tajnik.
U sastavu Središnjice djeluje Tajništvo ZDS-a koje čine Glavni tajnik, poslovni tajnik i administrativni tajnik.
 
Članak 70
 
Poslovni tajnik vodi sve administrativne poslove ZDS-a u čemu mu pomaže administrativni tajnik. Oni obavljaju poslove profesionalno i zaduženi su za sve administrativne poslove, komunikaciju s članstvom i medijima. Poslovnog tajnika i administrativnog tajnika bira Predsjedništvo ZDS-a. Za svoj rad odgovorni su Glavnom tajniku i Predsjedniku ZDS-a.
 
GLAVNI TAJNIK
 
Članak 71
 
Glavni tajnik ZDS-a svoje dužnosti u pravilu obavlja profesionalno.
 
Glavni tajnik nalazi se na čelu Tajništva i obavlja sljedeće poslove:
 

·      organizira i vodi poslove Tajništva;

·     surađuje s predsjednikom i dopredsjednicima stranke u političkim i organizacijskim pitanjima;

·     predstavlja stranku u administrativnim i organizacijskim poslovima prema nadležnim državnim tijelima i organima, po ovlaštenju predsjednika stranke;

·      priprema sjednice Predsjedništva i Skupštine;

·      osigurava izvršenje odluka Skupštine i Predsjedništva;

·      brine se o imovini stranke;

·      pruža stručnu pomoć općinskim, gradskim i županijskim organizacijama;

·      izrađuje prijedlog financijskog plana i završnog računa;

·      zaključuje ugovore u granicama svog djelokruga rada;

·      koordinira rad stručno-političkih povjerenstava;

·      obavlja i druge dužnosti predviđene Statutom i odlukama Skupštine i Predsjedništva.

 
Članak 72
 
Posebnim Pravilnikom kojeg donosi Predsjedništvo uređuje se rad i poslovanje Središnjice i Tajništva.
 
Članak 73
 
U slučaju duže spriječenosti, Glavnog tajnika zamjenjuje jedan od tajnika kojeg odredi Predsjedništvo ZDS-a.
 
VIII SREDSTVA ZA RAD
 
Članak 74
 
Prihodi stranke sastoje se od:
 

·      članarine;

·      darova i doprinosa od fizičkih i pravnih osoba;

·      prihoda od publikacija, predavanja, priredaba i reklama;

·      proračuna jedinica lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave te državnog proračuna;

·      drugih izvora.

 
O visini članarine i njezinoj raspodjeli po organizacijskim oblicima odlučuje Predsjedništvo ZDS-a.
ZDS može stvarati i zaklade za različita područja djelovanja.
Nitko ne može na temelju donacije, darova te drugih novčanih ili materijalnih pomoći stjecati u stranci bilo kakva politička prava.
 
Članak 75
 
Rad stranke financira se na temelju stranačkog proračuna.
Proračun priprema Glavni tajnik, a donosi ga Predsjedništvo.
Nalog za isplatu u okviru financijskog proračuna mogu dati Predsjednik, dopredsjednici i glavni tajnik stranke, a supotpisuju ga uvijek dvije ovlaštene osobe.
 
IX PRESTANAK RADA STRANKE
 
Članak 76
 
Stranka prestaje postojati odlukom Predsjedništva, nakon provedenog izjašnjavanja članstva putem referenduma.
Prestane li stranka postojati na temelju odluke Predsjedništva, imovina stranke pripada svrsi koju odredi Predsjedništvo ZDS-a.
 
X ZAVRŠNE ODREDBE
 
Članak 77
 
Izmjene i dopune Statuta obavljaju se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.
umačenje Statuta daje Statutarno povjerenstvo.
Ovaj Statut stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.
 
U Zaboku, 07.04.2001.
 
Predsjednik ZDS-a
Dr Stanko Belina
 



Administrativni tajnik ZDS-a kao Voditelj i Izvršitelj obrade podataka temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ( NN 42/18) od 27. travnja 2018. Predlaže, a Predsjedništvo ZDS-a donosi i objavljuje na oglasnoj ploči s danom 25.05.2018. godine sljedeći: PRAVILNIK O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Članak 1.

1. Ovim se Pravilnikom utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka. 2. Ovim se Pravilnikom štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka.

Članak 2.

1. Ovaj Pravilnik primjenjuje se na obradu osobnih podataka koja se u cijelosti obavlja automatizirano te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio sustava pohrane.

Članak 3.

Načela obrade osobnih podataka
1. Osobni podaci moraju biti:
a) zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika
b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe, te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama
c) primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju
d) točni i prema potrebi ažurni; mora se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave
e) čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju
f) obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera

Članak 4.

Zakonitost obrade
1. Obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;

Članak 5.

Uvjeti privole
1. Kada se obrada temelji na privoli, voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka.
2. Ako ispitanik da privolu u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora biti predočen na način da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Svaki dio takve izjave koji predstavlja kršenje Ovog Pravilnika nije obvezujući.
3. Ispitanik ima pravo u svakom trenutku povući svoju privolu. Povlačenje privole ne utječe na zakonitost obrade na temelju privole prije njezina povlačenja. Prije davanja privole, ispitanika se o tome obavješćuje. Povlačenje privole mora biti jednako jednostavno kao i njezino davanje.
4. Kada se procjenjuje je li privola bila dobrovoljna, u najvećoj mogućoj mjeri uzima se u obzir je li, među ostalim, izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora.

Članak 6.

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka
1. Zabranjuje se obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je ispunjen jedno od sljedećeg:
a) ispitanik je dao izričitu privolu za obradu tih osobnih podataka za jednu ili više određenih svrha
b) obrada je nužna za potrebe izvršavanja obveza i ostvarivanja posebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava;
c) obrada se provodi u sklopu legitimnih aktivnosti s odgovarajućim zaštitnim mjerama zaklade, udruženja ili drugog neprofitnog tijela s političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljem te pod uvjetom da se obrada odnosi samo na članove ili bivše članove tijela ili na osobe koje imaju redovan kontakt s njom u vezi s njezinim svrhama i da osobni podaci nisu priopćeni nikome izvan tog tijela bez privole ispitanika
d) obrada se odnosi na osobne podatke za koje je očito da ih je objavio ispitanik
e) obrada je nužna za uspostavu, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva

Članak 7.


Obrada koja ne zahtijeva identifikaciju
1. Ako se u svrhe u koje voditelj obrade obrađuje osobne podatke ne zahtijeva ili više ne zahtijeva da voditelj obrade identificira ispitanika, voditelj obrade nije obvezan zadržavati, stjecati ili obrađivati dodatne informacije radi identificiranja ispitanika samo u svrhu poštovanja ovog Pravilnika.
2. Ako u slučajevima iz stavka 1.ovog članka voditelj obrade može dokazati da nije u mogućnosti identificirati ispitanika, voditelj obrade o tome na odgovarajući način obavješćuje ispitanika, ako je to moguće.

Članak 8.

Transparentne informacije, komunikacija i modaliteti za ostvarivanje prava ispitanika
1. Voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije u vezi s obradom u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Informacije se pružaju u pisanom obliku ili drugim sredstvima, među ostalim, ako je prikladno, elektroničkim putem. Ako to zatraži ispitanik, informacije se mogu pružiti usmenim putem, pod uvjetom da je drugim sredstvima utvrđen identitet ispitanika.
2. Voditelj obrade ispitaniku na zahtjev pruža informacije o poduzetim radnjama bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva. Taj se rok može prema potrebi produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, zajedno s razlozima odgađanja. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem, informacije se pružaju elektroničkim putem ako je to moguće, osim ako ispitanik zatraži drugačije.
3. Ako voditelj obrade ne postupi po zahtjevu ispitanika, voditelj obrade bez odgađanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvješćuje ispitanika o razlozima zbog kojih nije postupio i o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu i traženja pravnog lijeka.
4. Ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihova učestalog ponavljanja, voditelj obrade može:
a) naplatiti razumnu naknadu uzimajući u obzir administrativne troškove pružanja informacija ili obavijesti ili postupanje po zahtjevu
b) odbiti postupiti po zahtjevu.
Teret dokaza očigledne neutemeljenosti ili pretjeranosti zahtjeva jest na voditelju obrade.
6. Ako voditelj obrade ima opravdane sumnje u pogledu identiteta pojedinca koji podnosi zahtjev voditelj obrade može tražiti pružanje dodatnih informacija neophodnih za potvrđivanje identiteta ispitanika.

Članak 9.

Informacije koje treba dostaviti ako se osobni podaci prikupljaju od ispitanika
1. Ako su osobni podaci koji se odnose na ispitanika prikupljeni od ispitanika, voditelj obrade u trenutku prikupljanja osobnih podataka ispitaniku pruža sve sljedeće informacije:
a) identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade
b) kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo
c) svrhe obrade radi kojih se upotrebljavaju osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu
d) legitimne interese voditelja obrade ili treće strane
e) primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka
2. Osim informacija iz stavka 1., voditelj obrade u trenutku kada se osobni podaci prikupljaju pruža ispitaniku sljedeće dodatne informacije potrebne kako bi se osigurala poštena i transparentna obrada:
a) razdoblje u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterije kojima se utvrdilo to razdoblje
b) postojanje prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika ili prava na ulaganje prigovora na obradu takvih te prava na prenosivost podataka
c) postojanje prava da se u bilo kojem trenutku povuče privolu, a da to ne utječe na zakonitost obrade koja se temeljila na privoli prije nego što je ona povučena
d) pravo na podnošenje prigovora nadzornom tijelu
e) informaciju o tome je li pružanje osobnih podataka zakonska ili ugovorna obveza ili uvjet nužan za sklapanje ugovora te ima li ispitanik obvezu pružanja osobnih podataka i koje su moguće posljedice ako se takvi podaci ne pruže
3. Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci prikupljeni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2.

Članak 10.

Informacije koje se trebaju pružiti ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika
1. Ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika, voditelj obrade ispitaniku pruža sljedeće informacije:
a) identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade, ako je primjenjivo
b) kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo
c) svrhe obrade kojoj su namijenjeni osobni podaci kao i pravnu osnovu za obradu
d) kategorije osobnih podataka o kojima je riječ
e) primatelje ili kategorije primatelja osobnih podataka, prema potrebi
f) ako je primjenjivo, namjeru voditelja obrade da osobne podatke prenese primatelju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji te postojanje ili nepostojanje odluke
2. Osim informacija iz stavka 1. voditelj obrade ispitaniku pruža sljedeće informacije neophodne za osiguravanje poštene i transparentne obrade s obzirom na ispitanika:
a) razdoblje u kojem će se osobni podaci pohranjivati ili, ako to nije moguće, kriterije kojima se utvrdilo to razdoblje
b) postojanje prava da se od voditelja obrade zatraži pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika i prava na ulaganje prigovora na obradu te prava na prenosivost podataka
c) postojanje prava da se u bilo kojem trenutku povuče privolu, a da to ne utječe na zakonitost obrade koja se temeljila na privoli prije nego što je ona povučena
d) pravo na podnošenje prigovora nadzornom tijelu
e) izvor osobnih podataka i, prema potrebi, dolaze li iz javno dostupnih izvora
3. Voditelj obrade pruža informacije iz stavaka 1. i 2.:
a) unutar razumnog roka nakon dobivanja osobnih podataka, a najkasnije u roku od jednog mjeseca, uzimajući u obzir posebne okolnosti obrade osobnih podataka
b)ako se osobni podaci trebaju upotrebljavati za komunikaciju s ispitanikom, najkasnije u trenutku prve komunikacije ostvarene s tim ispitanikom
c) ako je predviđeno otkrivanje podataka drugom primatelju, najkasnije u trenutku kada su osobni podaci prvi put otkriveni.
4. Ako voditelj obrade namjerava dodatno obrađivati osobne podatke u svrhu koja je različita od one za koju su osobni podaci dobiveni, voditelj obrade prije te dodatne obrade ispitaniku pruža informacije o toj drugoj svrsi te sve druge relevantne informacije iz stavka 2.
5. Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se ako i u mjeri u kojoj:
a) ispitanik već posjeduje informacije
b) pružanje takvih informacija nemoguće je ili bi zahtijevalo nerazmjerne napore
c) dobivanje ili otkrivanje podataka izrijekom je propisano pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade, a koje predviđa odgovarajuće mjere zaštite legitimnih interesa ispitanika
d) ako osobni podaci moraju ostati povjerljivi u skladu s obvezom čuvanja profesionalne tajne koju uređuje pravo Unije ili pravo države članice

Članak 11.

Pravo ispitanika na pristup
1. Ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i sljedećim informacijama:
a) svrsi obrade
b) kategorijama osobnih podataka o kojima je riječ
c) primateljima ili kategorijama primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, osobito primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama
d) ako je to moguće, predviđenom razdoblju u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterijima korištenima za utvrđivanje tog razdoblja
e) postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se odnose na ispitanika ili prava na prigovor na takvu obradu
f) pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu
g) ako se osobni podaci ne prikupljaju od ispitanika, svakoj dostupnoj informaciji o njihovu izvoru
h) postojanju automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila te, barem u tim slučajevima, smislenim informacijama o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnosti i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika.
2. Ako se osobni podaci prenose u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, ispitanik ima pravo biti informiran o odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu. koje se odnose na prijenos.
3. Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drukčije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku.
4. Pravo na dobivanje kopije iz stavka 3. ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.

Članak 12.
Pravo na ispravak
Ispitanik ima pravo bez nepotrebnog odgađanja ishoditi od voditelja obrade ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose. Uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune osobne podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave.

Članak 13.

Pravo na brisanje („pravo na zaborav”)
1. Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja te voditelj obrade ima obvezu obrisati osobne podatke bez nepotrebnog odgađanja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
a) osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni
b) ispitanik povuče privolu na kojoj se obrada temelji u i ako ne postoji druga pravna osnova za obradu
c) ispitanik uloži prigovor na obradu u skladu. te ne postoje jači legitimni razlozi za obradu, ili ispitanik uloži prigovor na obradu
d) osobni podaci nezakonito su obrađeni
e) osobni podaci moraju se brisati radi poštovanja pravne obveze iz prava Unije ili prava države članice kojem podliježe voditelj obrade
f) osobni podaci prikupljeni su u vezi s ponudom usluga informacijskog društva. Ako je voditelj obrade javno objavio osobne podatke i dužan je obrisati te osobne podatke, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju i trošak provedbe, voditelj obrade poduzima razumne mjere, uključujući tehničke mjere, kako bi informirao voditelje obrade koji obrađuju osobne podatke da je ispitanik zatražio od tih voditelja obrade da izbrišu sve poveznice do njih ili kopiju ili rekonstrukciju tih osobnih podataka.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u mjeri u kojoj je obrada nužna:
a) radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja
b) radi poštovanja pravne obveze kojom se zahtijeva obrada u pravu Unije ili pravu države članice kojem podliježe voditelj obrade ili za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade

Članak 14.

Pravo na ograničenje obrade
1. Ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi ograničenje obrade ako je ispunjeno jedno od sljedećeg:
a) ispitanik osporava točnost osobnih podataka, na razdoblje kojim se voditelju obrade omogućuje provjera točnosti osobnih podataka
b)obrada je nezakonita i ispitanik se protivi brisanju osobnih podataka te umjesto toga traži ograničenje njihove uporabe
c) voditelj obrade više ne treba osobne podatke za potrebe obrade, ali ih ispitanik traži radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva
d)ispitanik je uložio prigovor na obradu te očekuje potvrdu nadilaze li legitimni razlozi voditelja obrade razloge ispitanika
2. Ako je obrada ograničena stavkom 1., takvi osobni podaci smiju se obrađivati samo uz privolu ispitanika, uz iznimku pohrane, ili za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva ili zaštitu prava druge fizičke ili pravne osobe ili zbog važnog javnog interesa Unije ili države članice.
3. Ispitanika koji je ishodio ograničenje obrade na temelju stavka 1. voditelj obrade izvješćuje prije nego što ograničenje obrade bude ukinuto.

Članak 15.

Obveza izvješćivanja u vezi s ispravkom ili brisanjem osobnih podataka ili ograničenjem obrade
Voditelj obrade priopćuje svaki ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničenje obrade provedeno primatelju kojem su otkriveni osobni podaci, osim ako se to pokaže nemogućim ili zahtijeva nerazmjeran napor. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o tim primateljima ako to ispitanik zatraži.

Članak 16.
Pravo na prenosivost podataka
1. Ispitanik ima pravo zaprimiti osobne podatke koji se odnose na njega, a koje je pružio voditelju obrade u strukturiranom, uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu te ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su osobni podaci pruženi, ako se obrada temelji na privoli, ugovoru ili ako se obrada se provodi automatiziranim putem.
2. Prilikom ostvarivanja svojih prava na prenosivost podataka ispitanik ima pravo na izravni prijenos od jednog voditelja obrade drugome ako je to tehnički izvedivo.

Članak 17.

Pravo na prigovor
1. Ispitanik ima pravo na temelju svoje posebne situacije u svakom trenutku uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega. Voditelj obrade više ne smije obrađivati osobne podatke osim ako voditelj obrade dokaže da postoje uvjerljivi legitimni razlozi za obradu koji nadilaze interese, prava i slobode ispitanika ili radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva.
2. Ako se osobni podaci obrađuju za potrebe izravnog marketinga, ispitanik u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega za potrebe takvog marketinga, što uključuje izradu profila u mjeri koja je povezana s takvim izravnim marketingom.
3. Ako se ispitanik protivi obradi za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci više se ne smiju obrađivati u takve svrhe.
4. Najkasnije u trenutku prve komunikacije s ispitanikom, ispitaniku se izričito mora skrenuti pozornost na pravo iz stavaka 1. i 2. te se to mora učiniti na jasan način i odvojeno od bilo koje druge informacije.

Članak 18.

Automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila
1. Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utječu.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je odluka:
a) potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka
b) dopuštena pravom Unije ili pravom države članice kojem podliježe voditelj obrade te koje također propisuje odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika
c) temeljena na izričitoj privoli ispitanika.
3. U slučajevima iz stavka 2. točaka (a) i (c) voditelj obrade provodi odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika, barem prava na ljudsku intervenciju voditelja obrade, prava izražavanja vlastitog stajališta te prava na osporavanje odluke.

Članak 19.

Obveze voditelja obrade
1. Uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao i mogao dokazati da se obrada provodi u skladu s ovim Pravilnikom. Te se mjere prema potrebi preispituju i ažuriraju.

Članak 20.

Tehnička i integrirana zaštita podataka
1. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, trošak provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizike različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca koji proizlaze iz obrade podataka, voditelj obrade, i u vrijeme određivanja sredstava obrade i u vrijeme same obrade, provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, poput pseudonimizacije, za omogućavanje učinkovite primjene načela zaštite podataka, kao što je smanjenje količine podataka, te uključenje zaštitnih mjera u obradu kako bi se ispunili zahtjevi iz ovog Pravilnika i zaštitila prava ispitanika.
2. Voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade. Ta se obveza primjenjuje na količinu prikupljenih osobnih podataka, opseg njihove obrade, razdoblje pohrane i njihovu dostupnost. Točnije, takvim se mjerama osigurava da osobni podaci nisu automatski, bez intervencije pojedinca, dostupni neograničenom broju pojedinca.

Članak 21.

Izvršitelj obrade
1. Ako se obrada provodi u ime voditelja obrade, voditelj obrade koristi se jedino izvršiteljima obrade koji u dovoljnoj mjeri jamče provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera na način da je obrada u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika i da se njome osigurava zaštita prava ispitanika.
2. Izvršitelj obrade ne smije angažirati drugog izvršitelja obrade bez prethodnog posebnog ili općeg pisanog odobrenja voditelja obrade. U slučaju općeg pisanog odobrenja, izvršitelj obrade obavješćuje voditelja obrade o svim planiranim izmjenama u vezi s dodavanjem ili zamjenom drugih izvršitelja obrade kako bi time voditelju obrade omogućio da uloži prigovor na takve izmjene.
3. Obrada koju provodi izvršitelj obrade uređuje se ugovorom ili drugim pravnim aktom u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, koji izvršitelja obrade obvezuje prema voditelju obrade, a koji navodi predmet i trajanje obrade, prirodu i svrhu obrade, vrstu osobnih podataka i kategoriju ispitanika te obveze i prava voditelja obrade.

Članak 22.

Obrada pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade
Izvršitelj obrade i bilo koja osoba koja djeluje pod vodstvom voditelja obrade ili izvršitelja obrade koja ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to ne zatraži voditelj obrade, osim ako to nalaže pravo Unije ili pravo države članice.

Članak 23.

Evidencija aktivnosti obrade
1. Svaki voditelj obrade i predstavnik voditelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju aktivnosti obrade za koje je odgovoran. Ta evidencija sadržava sve sljedeće informacije:
a) ime i kontaktne podatke voditelja obrade i, ako je primjenjivo, zajedničkog voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade
b) svrhe obrade
c) opis kategorija ispitanika i kategorija osobnih podataka
d) kategorije primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, uključujući primatelje u trećim zemljama ili međunarodne organizacije
e) ako je primjenjivo, prijenose osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa, dokumentaciju o odgovarajućim zaštitnim mjerama
f) ako je to moguće, predviđene rokove za brisanje različitih kategorija podataka
g) ako je moguće, opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera
2. Svaki izvršitelj obrade i predstavnik izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, vodi evidenciju svih kategorija aktivnosti obrade koje se obavljaju za voditelja obrade, koja sadržava:
a) a) ime i kontaktne podatke jednog ili više izvršitelja obrade i svakog voditelja obrade u čije ime izvršitelj obrade djeluje te, ako je primjenjivo, predstavnika voditelja obrade ili izvršitelja obrade
b) kategorije obrade koje se obavljaju u ime svakog voditelja obrade
c) ako je primjenjivo, prijenos osobnih podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, uključujući identificiranje te treće zemlje ili međunarodne organizacije te, u slučaju prijenosa dokumentaciju o odgovarajućim zaštitnim mjerama
3. Ako je moguće, opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera
4. Evidencija. mora biti u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik.
5. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade te predstavnik voditelja obrade ili izvršitelja obrade, ako je primjenjivo, na zahtjev daju nadzornom tijelu uvid u evidenciju.
6. Obveze iz stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na poduzeće ili organizaciju u kojoj je zaposleno manje od 250 osoba, osim ako će obrada koju provodi vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika, ako obrada nije povremena ili obrada uključuje posebne kategorije podataka. ili je riječ o osobnim podacima u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima.

Članak 24.

Suradnja s nadzornim tijelom
Voditelj obrade i izvršitelj obrade te, ako je to primjenjivo, njihovi predstavnici, na zahtjev surađuju s nadzornim tijelom u ispunjavanju njegovih zadaća.

Članak 25.

Sigurnost obrade
1. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća, troškove provedbe te prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, kao i rizik različitih razina vjerojatnosti i ozbiljnosti za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade i izvršitelj obrade provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali odgovarajuću razinu sigurnosti s obzirom na rizik, uključujući prema potrebi:
a) pseudonimizaciju i enkripciju osobnih podataka
b) sposobnost osiguravanja trajne povjerljivosti, cjelovitosti, dostupnosti i otpornosti sustava i usluga obrade
c) sposobnost pravodobne ponovne uspostave dostupnosti osobnih podataka i pristupa njima u slučaju fizičkog ili tehničkog incidenta
d) proces za redovno testiranje, ocjenjivanje i procjenjivanje učinkovitosti tehničkih i organizacijskih mjera za osiguravanje sigurnosti obrade
2. Prilikom procjene odgovarajuće razine sigurnosti u obzir se posebno uzimaju rizici koje predstavlja obrada, posebno rizici od slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja osobnih podataka ili neovlaštenog pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani.
3. Voditelj obrade i izvršitelj obrade poduzimaju mjere kako bi osigurali da svaki pojedinac koji djeluje pod odgovornošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a koji ima pristup osobnim podacima, ne obrađuje te podatke ako to nije prema uputama voditelja obrade, osim ako je to obvezan učiniti prema pravu Unije ili pravu države članice.

Članak 26.

Izvješćivanje nadzornog tijela o povredi osobnih podataka
1. U slučaju povrede osobnih podataka voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja i, ako je izvedivo, najkasnije 72 sata nakon saznanja o toj povredi, izvješćuje nadzorno tijelo nadležno o povredi osobnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda osobnih podataka prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca. Ako izvješćivanje nije učinjeno unutar 72 sata, mora biti popraćeno razlozima za kašnjenje.
2. Izvršitelj obrade bez nepotrebnog odgađanja izvješćuje voditelja obrade nakon što sazna za povredu osobnih podataka.
3. U izvješćivanju iz stavka 1. mora se barem:
a) opisati priroda povrede osobnih podataka, uključujući, ako je moguće, kategorije i približan broj dotičnih ispitanika te kategorije i približan broj dotičnih evidencija osobnih podataka
b) navesti ime i kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka ili druge kontaktne točke od koje se može dobiti još informacija
c) opisati vjerojatne posljedice povrede osobnih podataka
d) opisati mjere koje je voditelj obrade poduzeo ili predložio poduzeti za rješavanje problema povrede osobnih podataka, uključujući prema potrebi mjere umanjivanja njezinih mogućih štetnih posljedica
4. Ako i u onoj mjeri u kojoj nije moguće istodobno pružiti informacije, informacije je moguće postupno pružati bez nepotrebnog daljnjeg odgađanja.
5. Voditelj obrade dokumentira sve povrede osobnih podataka, uključujući činjenice vezane za povredu osobnih podataka, njezine posljedice i mjere poduzete za popravljanje štete. Ta dokumentacija nadzornom tijelu omogućuje provjeru poštovanja ovog članka.

Članak 27.

Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka
1. U slučaju povrede osobnih podataka koje će vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje ispitanika o povredi osobnih podataka.
2. Obavješćivanjem ispitanika iz stavka 1. ovog članka opisuje se priroda povrede osobnih podataka uporabom jasnog i jednostavnog jezika
3. Obavješćivanje ispitanika iz stavka 1. nije obvezno ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
a) voditelj obrade poduzeo je odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite i te su mjere primijenjene na osobne podatke pogođene povredom osobnih podataka, posebno one koje osobne podatke čine nerazumljivima bilo kojoj osobi koja im nije ovlaštena pristupiti, kao što je enkripcija
b)voditelj obrade poduzeo je naknadne mjere kojima se osigurava da više nije vjerojatno da će doći do visokog rizika za prava i slobode ispitanika iz stavka 1.
c) time bi se zahtijevao nerazmjeran napor. U takvom slučaju mora postojati javno obavješćivanje ili slična mjera kojom se ispitanici obavješćuju na jednako djelotvoran način.
4. Ako voditelj obrade nije do tog trenutka obavijestio ispitanika o povredi osobnih podataka, nakon razmatranja razine vjerojatnosti da će povreda osobnih podataka prouzročiti visok rizik, nadzorno tijelo može od njega zahtijevati da to učini ili može zaključiti da je ispunjen neki od uvjeta navedenih u stavku 3.

Članak 28.

Procjena učinka na zaštitu podataka
1. Ako je vjerojatno da će neka vrsta obrade, osobito putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade provodi procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka. Jedna procjena može se odnositi na niz sličnih postupaka obrade koji predstavljaju slične visoke rizike.
2. Pri provođenju procjene učinka na zaštitu podataka voditelj obrade traži savjet od službenika za zaštitu podataka, ako je on imenovan.
3. Procjena učinka na zaštitu podataka iz stavka 1. obvezna je osobito u slučaju:
a) sustavne i opsežne procjene osobnih aspekata u vezi s pojedincima koja se temelji na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, i na temelju koje se donose odluke koje proizvode pravne učinke koji se odnose na pojedinca ili na sličan način značajno utječu na pojedinca
b) opsežne obrade posebnih kategorija osobnih podataka ili podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima
c) sustavnog praćenja javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
4. Nadzorno tijelo uspostavlja i javno objavljuje popis vrsta postupaka obrade koje podliježu zahtjevu za procjenu učinka na zaštitu podataka.
5. Nadzorno tijelo može također uspostaviti i javno objaviti popis vrsta postupaka obrade za koje nije potrebna procjena učinka na zaštitu podataka.
6. Procjena sadrži barem:
a) sustavan opis predviđenih postupaka obrade i svrha obrade, uključujući, ako je primjenjivo, legitimni interes voditelja obrade
b) procjenu nužnosti i proporcionalnosti postupaka obrade povezanih s njihovim svrhama
c) procjenu rizika za prava i slobode ispitanika iz stavka 1.
d) mjere predviđene za rješavanje problema rizika, što uključuje zaštitne mjere, sigurnosne mjere i mehanizme za osiguravanje zaštite osobnih podataka i dokazivanje sukladnosti s ovom Uredbom, uzimajući u obzir prava i legitimne interese ispitanika i drugih uključenih osoba.
7. Prema potrebi voditelj obrade provodi preispitivanje kako bi procijenio je li obrada provedena u skladu s procjenom učinka na zaštitu podataka barem onda kada postoji promjena u razini rizika koji predstavljaju postupci obrade.

Članak 29.

Prethodno savjetovanje
1. Voditelj obrade savjetuje se s nadzornim tijelom prije obrade ako se procjenom učinka na zaštitu podataka pokazalo da bi, u slučaju da voditelj obrade ne donese mjere za ublažavanje rizika, obrada dovela do visokog rizika.
2. Ako nadzorno tijelo smatra da bi se namjeravanom obradom iz stavka 1. kršio ovaj Pravilnik, osobito ako voditelj obrade nije u dovoljnoj mjeri utvrdio ili umanjio rizik, nadzorno tijelo u roku od najviše osam tjedana od zaprimanja zahtjeva za savjetovanje pisanim putem savjetuje voditelja obrade i, prema potrebi, izvršitelja obrade, te može iskoristiti bilo koju od svojih ovlasti. Taj se rok može prema potrebi produžiti za šest tjedana, uzimajući u obzir složenost namjeravane obrade. Nadzorno tijelo u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva obavješćuje voditelja obrade, i, prema potrebi, izvršitelja obrade o svakom takvom produljenju i o razlozima odgode. Ti se rokovi mogu suspendirati sve dok nadzorno tijelo ne dobije informacije koje je moglo zatražiti u svrhe savjetovanja.
3. Prilikom savjetovanja s nadzornim tijelom u skladu sa stavkom 1. voditelj obrade nadzornom tijelu dostavlja:
a) ako je primjenjivo, odgovarajuće odgovornosti voditelja obrade, zajedničkih voditelja obrade i izvršitelja obrade uključenih u obradu, osobito za obrade unutar grupe poduzetnika
b) svrhu i sredstva namjeravane obrade;
c) zaštitne mjere i druge mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika u na temelju ovog Pravilnika
d) ako je primjenjivo, kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka
e) procjenu učinka na zaštitu podataka kako je predviđena u članku 35.;
f) sve druge informacije koje nadzorno tijelo zatraži.

Članak 30.

Opća načela prijenosa
Svaki prijenos osobnih podataka koji se obrađuju ili su namijenjeni za obradu nakon prijenosa u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju odvija se jedino ako, u skladu s drugim odredbama ovog Pravilnika.

Članak 31.

Pravo na pritužbu nadzornom tijelu
1. Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili sudska pravna sredstva, svaki ispitanik ima pravo podnijeti pritužbu nadzornom tijelu, osobito u državi članici u kojoj ima uobičajeno boravište, u kojoj je njegovo radno mjesto ili mjesto navodnog kršenja, ako ispitanik smatra da obrada osobnih podataka koja se odnosi na njega krši ovaj Pravilnik.
2. Nadzorno tijelo kojem je podnesena pritužba obavješćuje podnositelja pritužbe o napretku i ishodu pritužbe, uključujući mogućnosti korištenja pravnih lijekova.

Članak 32.

Pravo na učinkoviti pravni lijek protiv nadzornog tijela
1. Ne dovodeći u pitanje nijedan drugi upravni ili izvansudski pravni lijek, svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na učinkoviti pravni lijek protiv pravno obvezujuće odluke nekog nadzornog tijela koja se na nju odnosi.
2. Ne dovodeći u pitanje nijedan drugi upravni ili izvansudski pravni lijek svaki ispitanik ima pravo na učinkoviti pravni lijek ako nadzorno tijelo nadležno ne riješi pritužbu ili ne izvijesti ispitanika u roku od tri mjeseca o napretku ili ishodu podnesene pritužbe .
3. Postupci protiv nadzornog tijela vode se pred sudovima države članice u kojoj nadzorno tijelo ima poslovni nastan.
4. Ako je pokrenut postupak protiv odluke nadzornog tijela kojoj je prethodilo mišljenje ili odluka Odbora u okviru mehanizma konzistentnosti, nadzorno tijelo prosljeđuje to mišljenje ili odluku sudu.

Članak 33.

Pravo na učinkoviti pravni lijek protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade
1. Ne dovodeći u pitanje nijedan dostupan upravni ili izvansudski pravni lijek, uključujući pravo na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu ispitanik ima pravo na učinkoviti pravni lijek ako smatra da su mu zbog obrade njegovih osobnih podataka prekršena njegova prava.
2. Postupci protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade vode se pred sudovima države članice u kojoj voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan. Osim toga, takvi se postupci mogu voditi pred sudovima države članice u kojoj ispitanik ima uobičajeno boravište, osim ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade tijelo javne vlasti neke države članice koje djeluje izvršavajući svoje javne ovlasti.

Članak 34.

Zastupanje ispitanika 1. Ispitanik ima pravo ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udruženje, koje je pravilno osnovano u skladu s pravom države članice, u čijem se statutu navode ciljevi od javnog interesa te je aktivno u području zaštite prava i sloboda ispitanika s obzirom na zaštitu njegovih osobnih podataka, da podnesu pritužbu u njegovo ime i da ostvaruju prava u njegovo ime te da ostvaruju pravo na naknadu u ime ispitanika ako je to predviđeno pravom države članice.

Članak 35.

Pravo na naknadu štete i odgovornost
1. Svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja ove Uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade za pretrpljenu štetu.
2. Svaki voditelj obrade koji je uključen u obradu odgovoran je za štetu prouzročenu obradom. Izvršitelj obrade je odgovoran za štetu prouzročenu obradom samo ako nije poštovao obveze iz ovog Pravilnika koje su posebno namijenjene izvršiteljima obrade ili je djelovao izvan zakonitih uputa voditelja obrade ili protivno njima.
3. Voditelj obrade ili izvršitelj obrade izuzet je od odgovornosti ako dokaže da nije ni na koji način odgovoran za događaj koji je prouzročio štetu.
4. Sudski postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete vodi se pred sudovima koji su nadležni prema pravu države članice.

Članak 36.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom njegovog donošenja.